Ovdje ste:: Vijesti Iz Svijeta Akcelerator je uključen i još smo tu
 
 

Akcelerator je uključen i još smo tu

Ispis


UREĐAJ, čija je izgradnja trajala godinama i koštala oko 9,5 milijardi dolara, pokrenut je u 8.32 sati u 27 kilometara dugom tunelom stotinu metara pod zemljom ispod francusko-švicarske granice. U Large hadron collideru (LHC) danas je puštena prva od dvije zraka protona, koje će se, kada znanstvenici malo bolje upoznaju ovu zvijer od stroja, kretati kružno u suprotstavljenim smjerovima velikom brzinom. Sudaranje tih zraka trebalo bi rekonstruirati postanak svemira, odnosno Veliki prasak. Trebali bi se dobiti i vrijedni podaci o starosti i strukturi svemira.

Malim Velikim praskom započela nova era u znanosti

Nakon pokretanja LHC-a i spoznaje da su svi živi i na svom mjestu, veliki se stroj nekako omilio okupljenim znanstvenicima i akreditiranim novinarima te ovaj veliki dan prozvali "First Beam Day". Početak rada najskupljeg eksperimenta na svijetu je bio uspješan, poručili su iz CERN-a. Ukoliko ne bude problema, prvi sudari protona započet će za mjesec dana, a "punom parom" LHC će raditi tek nakon tri godine.

Kako je javio londonski The Times, nakon odgode od 48 sekundi, kontrolnim centrom CERN-a u Genevi prolomio se pljesak - na ekranu se vidjela slabašna zraka svjetlosti: prvi snop protona je prešao prva 3 od 27 kilometara. Trebalo mu je sat vremena da obiđe cijeli tunel.

"Zraka je debljine vlasi ljudske kose", kazala je glasnogovornica Paola Capatano Associated pressu. Očekuje se puštanje druge zrake iz suprotnog smjera i njihov sudar.

LHC imao problema sa strujom

U CERN-u je u tom povijesnom bilo trenutku okupljeno više od osam tisuća znanstvenika iz 85 zemalja Europske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN).

 

Noćas su znanstvenici imali "manjih problema sa strujom" na ubrzivaču, no poručili su da zbog toga neće biti odgađanja pokusa, ni minute. Na CERN-ovim internetskim stranicama kolabirao je izravni prijenos pokusa, jer je zanimanje jednostavno preopteretilo server.

Podsjetimo, riječ je o dosad najjačem ubrzivaču podatomskih čestica koji bi znanstvenicima trebao po prvi put omogućiti da u laboratorijskim uvjetima simuliraju stanje svemira neposredno nakon Velikog praska, odnosno dobiju

Hawking: Mogućnost stvaranja crnih rupa je manja od jedan posto, i brzo će "ispariti"

//

Pokus se smatra najskupljim, najspektakularnijim i najambicioznijim u povijesti znanosti, ali je i izvor kontroverzni, s obzirom da nekoliko stručnjaka, uključujući profesora Otta Roesslera, smatraju da postoji mogućnost stvaranja crnih rupa koje će progutati Zemlju.

Cijeli projekt, iza kojeg stoji CERN, je zbog toga bio predmet sudskih tužbi koje su ga bez uspjeha pokušale zaustaviti, a znanstvenicima koji u njemu sudjeluju je prijećeno smrću.

Ugledni nuklearni fizičar Stephen Hawking se okladio da Veliki hadronski sudarač (LHC), koji se danas pušta u pogon, neće pokazati Higgsov bozon.

Profesor Hawking se, pak, nalazi među većinom koja smatra da od LHC-a ne prijeti ozbiljna opasnost. U intervjuu za BBC je rekao da postoji manje od 1 posto vjerojatnosti da LHC proizvede crne rupe, a ako se one i proizvedu, "isparit" će u djeliću sekunde prije nego što naprave ikakvu štetu.

Umjesto "Božje čestice" dobit ćemo znanje za razmišljanje o paralelnim univerzumima i putovanju kroz vrijeme

Hawking, s druge strane, smatra kako Higgsov boson - ili tzv. "Božja čestica" koji se smatra Svetim gralom suvremene fizike - ipak neće biti pronađena zahvaljujući CERN-ovom pokusu, a tu je tvrdnju potkrijepio okladom od 100 funti.

Ugledni fizičar ipak podržava LHC, smatrajući kako je riječ o projektu koji će opravdati uloženi novac i resurse s obzirom da pruža mogućnost dosada nezamislivog proširenja ljudskog znanja. Hawking je tako rekao da će zahvaljujući pokusu koji započinje sutra znanstvenici moći po prvi put ozbiljno razmišljati o paralelnim univerzumima i putovanju kroz vrijeme - konceptima koji su dosada bili u isključivom domenu znanstvene fantastike.

Devedesetih im je uspjelo stvoriti WWW

Dio stručnjaka vjeruje da, čak i ako LHC doživi neuspjeh, nedostatak očekivanih novih saznanja na polju fizike će biti kompenziran novim dostignućima na polju računalne tehnologije. S obzirom na dosada nezamislive količine podataka koje se trebaju obraditi, CERN-ovi znanstvenici su razvili novu tzv. "LHC mrežu" koja omogućava obradu podataka dosad neslućenim brzinama. Slični CERN-ovi projekti početkom 1990-ih su Timu Berners-Leeju omogućili da stvori sustav danas poznat kao World Wide Web.

"Priče o crnim rupama su gluposti"

James Gillies, glavni glasnogovornik CERN-a, kazao je jučer da su priče o crnim rupama glupost i da najgore što se može dogoditi jest da se pri punoj snazi akcelerator ošteti samoga sebe.

"U srijedu ćemo početi 'na malo'. Započet ćemo upotrebljavanjem male količine energije, koju ćemo povećavati kako budemo upoznavali stroj", kazao je Giles AP-u. On je, naravno, uvjeren da će pokus uspjeti. 

//

Znanstvenici koji već desetljećima rade na ovom pokusu na vrhuncu su uzbuđenja, jer će divovski akcelerator napokon moći upaliti. Ništa manje uzbuđeni nisu ni mlađi znanstvenici. Katie McAlpine, koja ima 23 godine i radi na CERN-u, čak je napravila rap spot o pokusu, koji je objavila na YouTubeu. Iznenađena je jer je pogledan više od milijun puta. AP-u je rekla da je uzbuđena zbog znanja do kojega će se doći zahvaljujući LHC-u.

Zašto su čestice teške?

Između ostaloga,  taj bi superstroj trebao odgovoriti i na jedno od najbitnijih pitanja s kojim se znanost susreće, a koje je podignuto na novi nivo otkrićem nuklearne energije, odnosno atomske bombe: odakle česticama masa? Nuklearna bomba je, podsjetimo, napravila nesrazmjernu pustoš u odnosu na vlastitu veličinu i to zahvaljujući raspadanjem jezgra atoma radioaktivnih metala od kojih je sačinjena.

 

index.hr

 
 
 
 

CB Login