Ovdje ste:: SOL STAV Kolumna
 
 

Ispis
Zadnjih petnaestak godina smo svjedoci procesa uspavljivanja nacionalne svijesti Bonjaka, a taj proces je doao dotle da bonja?ka javna i politi?ka scena uop?e ne reagira na masovna krenja prava Bonjaka. (Pie: Edin ?ebiri?, prof.)


Ponukan ovakvim stanjem onih krugova, koji bi trebali voditi ovaj narod u kona?no nacionalno zaokruivanje, koje podrazumijeva: dravu, naciju i jezik, odlu?io sam napisati jedan kra?i osvrt na nau prolost, kako bismo napravili kriterije za odabir puta u sadanjosti i budu?nosti. Kao inetelektualac imam obavezu dati svoj doprinos generacijskom projektu nacionalnog preporoda Bonjaka, koji ?e nas kona?no svrstati u red onih naroda sa rijeenim nacionalnim pitanjem.

Prolost kao lekcija za budu?nost

Znamenite bonja?ke prvake iz prolosti histori?ari, filozofi, knjievnici opisuju relacijom plemeniti hrabri. Plodove plemenitosti bonja?kih velikana uivaju i dananje generacije kroz institucije vakufa, koji su se podizali gdje god bi kro?ila noga Bonjaka. Nicale su damije, medrese, mektebi, hamami, ?esme, bezistani, hanovi tako da je pola nekadanje Bosne bilo uvakufljeno. Dokazi o hrabrosti naih predaka seu jo od drevnih Ilira i ?uvenog Batonovog ustanka nakon kojeg su ilirske jedinice postale li?na garda imperatora Rimskog carstva. Pored toga to su bra

nili svoju Bosnu i zapadne granice Osmanskog carstva, Bonjaci i njihove vo?e su vojevali od Soluna do Kavkaza na istoku, u Ma?arskoj na sjeveru, Austriji na zapadu, Egiptu na jugu i u svakom boju kao najve?i junaci. U sklopu Austro-Ugarske vojske najodlikovanije jedinice su bile one u sklopu bonja?ke regimente. Ne zaboravimo ni herojsku odbranu u periodu srpsko-crnogorske agresije na R BiH (1992-1995) kada ponovo na scenu stupa kolektivna snaga, hrabrost i portvovanost Bonjaka u odbrani svoje vjere i svoje domovine.

No, ovih uspjeha Bonjaka ne bi bilo, da nije bilo pojedinaca koji su u kriti?nim momentima progovarali protiv nepravde te podizali bune i ustanke. Tako se u 17. stolje?u znameniti alim Hamza Orlovi? protivi reformama sultana Sulejmana te organizira ustanak koji je uguen u krvi, a Hamza Orlovi? je pogubljen na trgu u Istanbulu. Istaknuti ejh Abdulvehab Ilhamija radije bira smrt, nego da povu?e kritike na ra?un iskvarenih vezira i uleme pa tako na zahtjeve vezira Delil-pae da porekne pjesmu ?udan zeman nastade odgovara: Zar da za istinu kaem da nije istina?!. I njega su ubili tadanji vlastodrci. Reis-ul-ulema Demaludin ef. ?auevi? se povukao sa pozicije, kada je doveden pred svren ?in prebacivanja sjedita Rijaseta Islamske zajednice iz Sarajeva u Beograd, rekavi da nema namjeru u?estvovati u toj prljavoj raboti...

Dakle, hrabrost Bonjaka kao kolektiva te istinoljubivost i samouvjerenost njihovih lidera u klju?nim momentima obiljeili su nau historiju. Ali Bonjaci nikada nisu imali ansu da se bore sa svojim predvodnicima, pod svojom zastavom i za vlastite interese. Ako izuzmemo period Srednjovjekovne Bosne i posljednju agresiju na R BiH koja je zavrena nepravednim mirom, zaklju?ujemo da smo se uvijek borili za svoje interese pod okriljem velikih carstava. Danas imamo tu priliku da nas nai predvodnici vode pod naim bajrakom u borbi za nae nacionalne ciljeve.

Pobjeda na politi?kom polju

Bonja?ki podvizi na bojnim poljima, u nau?nim i akademskim disciplinama su brojni, ali tako malo pobjeda smo zabiljeili u domenu politike iako je upravo taj segment nebrojeno puta odlu?ivao o naoj sudbini. Razmiljao sam i tragao za autenti?nim predstavnicima Bonjaka, ali ve?inom su svi oni, osim nekoliko izuzetaka, padali na jednom od testova hrabrosti i plemenitosti. Gotovo da sam odlu?io i odustati, ali u tome su me sprije?ili postupci dvojice Bonjaka, koji su ustali protiv nepravde i tla?enja svog naroda, i to ba na onim principima na kojima su to radili nai preci. Svojom portvovano?u i uporno?u u odbrani bonja?kih nacionalnih interesa, u periodu kada je gaenje prava Bonjaka postalo svojevrstan trend, pokazali su da jo uvijek me?u nama nisu umrle osobine poput plemenitosti, hrabrosti, istinoljubivosti, nego su se samo pritajile dok se ne pojave ljudi koji ih mogu dostojanstveno nositi, a ti ljudi su, u ovom trenutku, uvaeni reis-ul-ulema dr. Mustafa ef. Ceri? i uvaeni muftija Muamer ef. Zukorli?. Jedini autohtoni narod na tlu Evrope kojem se stolje?ima otima nacionalna drava je kona?no ostvario i svoju prvu istinsku politi?ku pobjedu, a to je uspjena kandidatura i u?e?e muftije Zukorli?a na nadavnim predsjedni?kim izborima u Srbiji, te formiranje jedine probonja?ke stranke BDZ-a u Sandaku. O?ekivati je da ?e se ovaj pokret nacionalnog preporoda, a ve? se to i nazire, preliti u Bosnu te i ovdje izazvati promjenu omjera snaga na politi?koj sceni. I danas su nai autenti?ni predstavnici izloeni razli?itim pritiscima: ekonomskim, politi?kim, kulturnim i sl. Me?utim, narod prepoznaje ko je istinski borac za prava, ali i ko je marioneta u rukama reima.


I rije?i i djela

Kau da ljude treba cijeniti na osnovu onoga to ?ine, a ne na osnovu onoga to pri?aju. Do sada je naom politi?kom scenom prolo mnogo slatkorje?ivih, ali malo njih je uradilo neto konkretno za svoj narod.
Na nacionalnom planu je dosta toga ura?eno zahvaljuju?i, prije svega, entuzijazmu nekih od naih intelektualaca i vjerskih velikodostojnika. Osnovana je Bonja?ka akademija nauka i umjetnosti (BANU) koja ?e biti inicijator i realizator velikog broja projekata od krucijalnog zna?aja za Bonjake. Akademija je jedina institucija koja ima kapacitet za sazivanje Svjetskog bonja?kog sabora, kao vrhovnog nacionalnog tijela Bonjaka, na kojem ?e najumniji ljudi naeg naroda definirati kona?ni program rjeavanja pitanja Bonjaka. Ovakvim projektima izgradit ?emo temeljne stubove na kojima po?iva institucionalizirana nacija. Pored toga to je vano da svaka od ovih institucija zaivi, veoma je vano i iz kojih su pobuda one osnovane. U tom smislu bih naveo rije?i reis-ul-uleme izre?ene na manifestaciji polaganja kamena temeljca za novu damiju i Islamski centar u Gracu gdje je okupljenim Bonjacima, zajedno sa muftijom Zukorli?em reis Ceri? poru?io: Ako ste se pitali da li igdje na svijetu postoje dvojica Bonjaka koji se vole u ime Allaha d.. i bore u ime Allaha d.. neka znate da su oni ovdje s vama! Nisu li se upravo na ovim principima borili protiv nepravde i nai velikani navedeni u prvom dijelu teksta?!
 
 
 
 

CB Login